U Petrčanima pored Zadra u periodu od 11.-13. travnja 2025. god.  održana je 7. Konferencija o palijativnoj skrbi, a pod motom „Razmišljajmo palijativno”. Organizatori skupa bili su Psihijatrijska bolnica Ugljan, Dom zdravlja Zadarske županije, Sveučilište u Zadru te OB Zadar, a uz stručnu potporu Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora.

Palijativna je skrb danas prihvaćena u svijetu, a povjerenstvo ministara Europske Unije u posebnom je aktu iz 2003.god. dalo podrobne preporuke državama članicama kako organizirati palijativnu skrb u svojim državama.

Početak palijativne skrbi seže u pedesete godine prošlog stoljeća kad se bitno promijenio stav prema umirućima. Briga za njih tada prestaje biti samo izraz kršćanskog milosrđa i suosjećanja te postupno postaje obveza zdravstvenog osoblja, posebice u primjeni novih lijekova koji ublažuju simptome (u prvom redu bol). Počinje se govoriti o "dobroj smrti", u koju svakako ne spada smrt među instrumentarijem intenzivnih njega, nego u željenoj obiteljskoj ili obitelji sličnoj okolini. Početkom suvremenog hospicijskog pokreta smatra se 1967. godina kad je u Londonu Cicley Saunders otvorila Hospicij sv. Kristofora.

U Hrvatskoj hospicijski pokret pokreće dr. Anica Jušić 1994 god. organiziranjem Prvog simpozija Hospicij i palijativna skrb te osnivanjem Hrvatskog društva za hospicij/palijativnu skrb u HLZ-u.

Na konferenciji ju bilo prijavljeno više od 250 sudionika iz svih dijelova Hrvatske te iz brojnih djelatnosti koje su uključene u palijativnu skrb: medicinske sestre i med. tehničari, kako iz primarne zdr. zaštite tako i onih iz bolničkog sustava, liječnici koji rade u mobilnim palijativnim timovima ali  i oni koji s njima surađuju a dio su prim. zdr. zaštite i bolničkog sustava, koordinatori palijativne skrbi, socijalni radnici, fizioterapeuti, radni terapeuti, volonteri i udruge, duhovnici, psiholozi.

Na Konferenciji se pored hrvatskih iskustava moglo čuti i iskustvo kolega koji rade u palijativnoj skrbi u Austriji, Nizozemskoj, Njemačkoj, Sloveniji i Švicarskoj.

U svojim predavanjima predavači su naglasili potrebu međusobne komunikacije svih sudionika kao i važnost ljudske prisutnosti u dijelu života koji je obilježen patnjom, bolom, gubitkom i strahom pred smrću, jer i sam naziv palijativa dolazi od latinske riječi "palliatus" - pokriven, ogrnut.

Osnovna pretpostavka palijativne skrbi je da je bolesnik centar svih događanja i u svakom je trenutku osoba koju treba poštovati u njenoj osobnosti, integritetu i slobodi da sama odlučuje.

Brojni izlagači iznijeli su najnovije principe pristupanja raznim fizičkim i inim tegobama s kojima se umiruće osobe susreću, te su dali osvrt na svoj rad i na izazove koji su još uvijek pred njima.

Zadnji dan konferencije bio je posvećen palijativnoj skrbi djece.

Zbog velikog broja predavanja, a kratkoće vremena većina predavanja i radionica su se odvijale paralelno

Ova konferencija samo je još jedan korak u nastojanjima Zadarske županije da unaprijedi palijativnu skrb za stanovnike županije. Naime palijativnu skrb u Zadarskoj županiji pružaju tri ustanove: PB Ugljan sa svojim Odjelom  za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika na kojem je ugovoreno 10 palijativnih kreveta, OB Zadar također s 10 kreveta te DZ Zadarske županije sa dvije koordinatorice palijativne skrbi i jednim mobilnim palijativnim timom.

Dom zdravlja Zadarske županije u suradnji sa Županijom je na korak do realizacije dugo očekivanog Hospicija koji bi bio opremljen za smještaj dodatnih 10 palijativnih bolesnika. Otvaranje Hospicija (Babin dub-Zadar) očekuje se do početka ljeta (ovisno o ishođenju potrebnih dozvola). Bit će to veliki iskorak za našu županiju jer trenutno u Hrvatskoj postoje samo dva takva slična Hospicija, u Rijeci i u Splitu.